_Atlas stanovanja

Adresa
Bulevar Oslobođenja 160/168/178, Leskovac, Opština Leskovac, Jablanički okrug
Godina
početak izgradnje 1964
završetak izgradnje 1964
Ime arhitekte/urbaniste
Miodrag Petrović, Nada Mratinković, Tomislav Savić
Firma koja je gradila
Građevinsko preduzeće „Graditelj“
Firma koja je projektovala
Građevinsko preduzeće „Graditelj“ – Biro za projektovanje Leskovac
Tipologija
Arhitektura - Višeporodična/kolektivna, Kula
Urbanizam - Stambeni kompleks
Ključne reči
Kolektivno stanovanje, Soliteri, „Graditelj“

Soliteri S8 / Madera

Duž nekadašnje ulice Maršala Tita, a današnjeg Bulevara Oslobođenja, locirane su tri stambena solitera (roze soliter pod brojem 160, žuti pod brojem 168 i zeleni pod brojem 178) sa veznim traktom. Ceo kompleks zgrada projektovan je 1964. godine kao urbanistička celina i predstavlja deo naselja kod železničke stanice. Soliteri su čisto stambeni objekti dok je vezni trakt trgovačko-komercijalnog karaktera. On se sastoji od pet lamela, koje u prizemlju imaju prolaze do ulaza u solitere i koji ujedno predstavljaju sponu između ulice i zelenila u okviru stambenog kompleksa. Vezni trakt je projektovan kao horizantala koja obuhvata sva tri solitera i čini neku vrstu arkade prema bulevaru. Glavna ideja je bila da ceo aneks predstavlja skup različitih prodavnica i uslužnih radnji kako bi stanarima sva tri solitera sve neophodno bilo u najužem okruženju. Prema projektnom planu bili su predviđeni: u prvoj lameli ekspres bife (prizemlje) i restoran (sprat) i turistička agencija (vezni deo); u drugoj lameli u prizemlju i na spratu prodavnice tekstila i tehničke robe; u veznom delu između druge i treće lamele predviđeni su frizerski saloni – muški u prizemlju i ženski na spratu; u trećoj lameli predviđena je samoposluga; u veznom delu između treće i četvrte lamele zbog skučenosti prostora bio je predviđen deo za prodaju duvana i dnevne štampe; u četvrtoj lameli predviđeni su mlečni restoran sa kuhinjom i pekara, dok su na spratu bile planirane društvene prostorije sa dve sale koje bi služile za razne skupove i radne organizacije; peta lamela bila je predviđena za prodavnicu, odnosno izložbeni prostor za nameštaj. Komercijalna struktura veznog trakta je danas u velikoj meri izmenjena, neki prostori su zadržali svoju funkciju, dok je većina dobila prenamenu ili nisu u upotrebi.

Sva tri solitera se sastoje od podruma, prizemlja, osam spratova i potkrovlja. U podrumima se nalaze skloništa a u drugom delu prostorije za ogrev, lift i smeće. U prizemlju ima četiri dvosobna stana, na spratovima po tri dvosobna i po jedan trosobni stan – ukupno u svakom od tri solitera po 36 stanova. U potkrovlju je perionica sa pomoćnim prostorijama i liftovska kućica.

Bočne strane fasada sva tri solitera podeljene su u četiri vertikalna segmenta, dva središnja u kojima se nalaze duže terase i dva bočna bez otvora. Prednje i zadnje fasade podeljene su na pet vertikalna segmenta simetrično rešenih – centralni koji na prednjim fasadama u prizemlju počinje ulazom u zgradu, na višim spratovima sadrži četvorokrilne prozore; bočno od ovog segmenta nalaze se mali balkoni sa dvokrilnim vratima, a sa strana su se nalaze segmenti sa dvokrilnim prozorima. Veliki broj terasa i balkona je vremenom zatvoren ili zastakljen, što prema prvobitnom projektu nije predviđeno. Prostorije veznog trakta se renoviraju i menjaju im se prvobitno projektno utvrđeni enterijeri shodno novim prenamenama i zakupcima/vlasnicima.

 

Izvori

Istorijski arhiv Leskovca, FOND: SO LESKOVAC, Fascikla br. 92 – 1964. godina.

 

Podnosilac izveštaja

Jana Gligorijević, istoričar umetnosti