_Atlas stanovanja
Blok 24 Centralne zone Novog Beograda
Blok 24 je poslednji projektovani i izvedeni stambeni blok Centralne zone Novog Beograda, za koji je raspisivan javni konkurs, a prema ugovoru između Zavoda za izgradnju Grada Beograda br. 4486/2 od 30.06.1981. i investitora, Komande odbrane Grada Beograda (Direkcija za izgradnju i održavanje stambenog fonda JNA – Odeljenje Beograd 2) Organa za stambene poslove – Beograd. Prvi planovi za njegovu izgradnju se mogu precizno datirati u 1981. godinu, dakle 3 godine pre raspisivanja konkursa, što znači da je zbog ozbiljnosti stambene krize ali u javnosti predstavljen i kao pitanje uređenja i sadržaja Centralne zone, iskorišćenja infrastrukture u koju su uložena društvena sredstva, čišćenja zapuštenog prostora. Odluka o napuštanju plana Centralne zone donesena u to vreme, nasuprot važećim planovima, na osnovu analize Zavoda za planiranje, a prethodeći studijama poput ‘Iskustva prošlosti’ i konkursu ‘Budućnost Novog Beograda. Blok 24 predstavlja prvi postmodernistički blok Centralne zone, koji je realizovan na mestu planiranog Staničnog trga i koji u oblikovanje Centralne zone uvodi novu, slobodnu interpretaciju tradicionalnog gradskog bloka. Rešenje formira manje urbane celine u okviru bloka, koje su organizovane/usmerene na prateće sadržaje, koji nisu izvedeni prema projektnom zadatku i DUP-u. Negacijom ose SIV-Železnička stanica ovaj projekat postavlja temelje novog procesa atomizacije u tretiranju Centralne zone, te pobedu postmodernističke kritike Novog Beograda, koji je paradigma modernističkog grada u našim uslovima.
Blok je kvadratnog oblika, dimenzija 400h400m, površine od 13,7ha. U bloku je sagrađeno 626 stanova, za planiranih 1450 stanovnika, gustina naseljenosti je 105 st/ha. Blok je projektovan i građen kao investicija Jugoslovenske narodne armije, i do privatizacije fonda tokom 1990-tih bio u fondu Vojno-građevinske direkcije. U bloku je izgrađeno šest stambenih objekata. Svi objekti kolektivnog stanovanja su sastavljeni iz 4 do 7 lamela, osnove organizovane u slobodnu meandrirajuću formu, zbijenu u centar bloka, koja u urbanističkom smislu u potpunosti negira do tada važeći Generalni plan Centralne zone, te pregrađuje i poništava osu na potezu SIV-Železnička stanica.
Spratnost svih stambenih objekata je P+5+Pk. Ispod svih objekata je predviđen podrum (parcijalno) odnosno tehnička etaža. U prizemlju se stanuje i svaka jedinica ima predbaštu, odvojenu zidovima i škarpama od javnih površina. Potkrovlje se ne koristi, prema originalnom rešenju. Delovi prizemlja su namenjeni javnim sadržajima. Krovovi su dvovodni, sa nagibom od 40º, a završna obrada je u silikatnim blokovima, što je zadato projektnim programom u cilju „eliminisanja socio-psiholoških problema kod korisnika“. Najveći broj stanova je troiposoban (39%) i trosoban (31%). U statičkom smislu objekat je prednapregnuti betonski skelet (IMS Žeželj sistem) elastično uklješten betonskim zidovima (videti priloge); dimenizije stubova su 34h34cm, dužine 2 ili 3 etaže; međuspratna konstrukcija je IMS tavanica, utegnuta na 4 strane, rastera 360h360 i 360h 420cm, a konzolne tavanice 360h125 i 420h125cm i vantipske dimenzija 360h145 i 420h145cm; ivični nosači su dužine 3,6 i 4,2m i širine 19cm. Zidovi debljine d=15cm su predviđeni u oba ortogonalna pravca u cilju prijema horizontalnih uticaja vetra i seizmičkih sila, montažni ili liveni Objekti su građeni u sistemu IMS Žeželj, već oprobanom na Novom Beogradu i u satelitskim naseljima Beograda, ali je krovna konstrukcija klasična drvena, iako je za potrebe naselja Cerak Vinogradi razvijena i kosa tavanica u sistemu IMS. Na mnogo načina, blok 24 je korak unazad u odnosu na dotadašnju praksu stambene privrede, raskid sa njenim razvojnim aspektima i rez sa politikom novobeogradske urbane laboratorije favorizovane od strane gradskih urbanističkih institucija. Od pratećih sadržaja planiran je centar mesne zajednice, predškolska ustanova (nije izgrađena), supermarket (sagrađen dosta kasnije, tokom 2000-tih), sadržaji rejonskog i gradskog centra i kulturno-društveni sadržaji (nisu izgrađeni).
Objekti su danas u dobrom stanju, s obzirom na to da su relativno novi. Javne površine i prateći sadržaji su u lošem stanju, bez većih radova na rekonstrukciji, dosta zapušteni, obrasli u vegetaciju. Vidljive su dogradnje, zatvaranje terasa, promena stolarije i nestručno izvedene adaptacije, ali u mnogo manjoj meri nego na starijim blokovima. Po obodu bloka je tokom 2000-tih izgrađen niz privremenih i trajnih poslovnih objekata različitih spratnosti, koji su dodatno opteretili kapacitete bloka i zatvorili preostale vizure na prvobitno planiranoj osi Centralne zone.
Izvori
- Arhitektura urbanizam, broj 93-98. Beograd: Organ Saveza društava arhitekata i Saveza društava urbanista Jugoslavije, 1960.
- Blagojević, Lj. Novi Beograd – osporeni modernizam. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Arhitektonski fakultet Univerziteta u Beogradu, Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, 2007.
- Izgradnja, broj 11-12/83. Tematski broj: Tridesetpet godina izgradnje Novog Beograda. Beograd: SGIT SRS i SAS, 1983.
- Jovanović, J. Elaborat analize prethodno zaštićene celine Centralna zona Novog Beograda – blokovi 24, 25 i 26. Urbanističko-arhitektonska analiza. Beograd: Dokumentacija Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, 2016.
- Jovanović, J. Mass Heritage of New Belgrade: Housing Laboratory and So Much More. Periodica Polytechnica Architecture, 48(2), 2017, pp. 106-112. https://doi.org/10.3311/PPar.11621.
- Jovanović, J. Jedan beogradski konkurs 30 godina kasnije. Kako je Novi Beograd zamalo postao i Venecija i Washington. DaNS Časopis za arhitekturu i urbanizam broj 083. Novi Sad: Društvo arhitekata Novog Sada, 2017.
- Obaveštenja i komentari 54. Konkurs za Blok 24. Beograd: Uprava vojnog građevinarstva, septembar 1984.
- Tehnička dokumentacija NO Novi Beograd – blok 24, Istorijski arhiv Beograda
Podnosilac izveštaja
Jelica Jovanović, d.i.a.
